Poslije oslobođenja od kmetstva
Bistrinci poslije oslobođenja od kmetstva 1848.g., imali su 82 kuće i 559 stanovnika, većinom Hrvata. Od toga je bilo 515 katolika i 44 grko-neunijata (pravoslavnih). Po zanimanju bilo je 7 zanatlija i 228 poljoprivrednika. Stoke je bilo ukupno 558. Od tog broja bilo je rogate stoke 149, konja 139, svinja 140, a ovaca 130. Osnovne škole nije bilo.
Crkva Sv. Stjepana sagrađena je 1813.g. a poklonac Sv. Ane 1797.g. Poklonac je, smješten u blizini mjesta, okružen starim stablima lipe i vrbe. Na ovo mjesto narod masovno hodočasti iz obližnjih sela na spomen-dan Sv. Ane 26.07. Poklonac je izrađen u obliku stupca sa pravokutnim otvorom kojeg zatvara rešetka od kovanog željeza iz vremena bidermajera. Nestručno je obnovljen 1934.g. Ovaj poklonac ili kip Sv. Ane skroman je rad domaćih majstora i rijetki je očuvani primjer ovakve vrste poklonaca iz 18. stoljeća u ovim krajevima. U svetištu je 1997.g. izgrađena kapela i spomen križ za poginule u svim ratovima u Hrvatskoj. Pokraj svetišta nalaze se brojne i lijepe kuće za odmor.
Crkveni god slavi se svake godine 20. kolovoza na Stjepanovo, vjerojatno, po mađarskom kralju Sv. Stjepanu Ugarskom kojemu je crkva posvećena. Ova činjenica asocira na doseljavanje Hrvata iz južne Mađarske u Podravinu nakon oslobođenja od Turaka. To je, vjerojatno, bila jedna od starijih struja doseljenika koja je do danas zadržala uspomenu na mađarskog kralja Sv. Stjepana (997-1038)., sina Gejzinog, kada su Mađari primili kršćanstvo, a čitava Podravina je bila u sastavu Pećuške biskupije
